Nema rešenja za rudarska okna


Od 17 preduzeća koje štiti država, rudnici su ubedljivo u najgorem položaju, za njih rešenje ne postoji ni u naznakama. Zatvaranje RTB "Bor" i "Resavice" bilo bi životna "amputacija" celokupne Istočne, ali i Zapadne Srbije.

Preduzeća koja će do maja naredne godine štititi država imaju ukuppo 21.500 radnika, a čak polovina od ovog broja radi u dva rudnika - RTB "Bor" i "Resavica". Baš oko ove dve firme izgleda je vezan - Gordijev čvor. Za oba rudnika ne postoji rešenje ni u naznakama, a poslednji se na to požalio i premijer Aleksandar Vučić.

Država je, misle stručnjaci, u pat poziciji jer ne može da nastavi basnoslovno velike sunbencije, koje samo za "Resavicu" godišnje iznose 4,4 milijarde dinara. Ukoliko pak reši da "preseče" i odrekne se od ova dva rudnika - preti joj "amputacija" celokupne Istočne i Zapadne Srbije!

Premijer Aleksandar Vučić kazao je da je "rešavanje sudbine RTB jedan od najvećih problema sa kojima se suočava Vlada Srbije".

- Za RTB je potreban strateški partner - kazao je Vučić. - Ali, zbog niske cene bakra, u situaciji kada se rudnici u svetu zatvaraju i otpuštaju radnici, niko od ozbiljnijih igrača iz rudarskog sektora ne želi da se upusti u tu priču.

Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB, ističe da će, zbog pada cene bakra na svetskom tržištu sa 6.300 na 4.900 dolara po toni, ali i veće cene struje, nafte i tečnih gasova, "Bor" naredne godine imati manje prihode za - 28,5 miliona dolara!

- Vreme je teško, a mi nismo u situaciji da poput, recimo, "Friporta" ili "Glenkora", zaustavljamo rudnike i otpuštamo po dve hiljade radnika i na taj način amortizujemo udarce svetske ekonomske krize - istakao je Spaskovski.

Presek stanja još je gori u "Resavici", rudniku koji se prostire na 500 kilometara od Zaječara do Sjenice. U njemu radi čak 4.100 ljudi. Iz Ministarstva privrede priznali su da za ovaj basen - ne vide rešenje.

"Resavica" iz državne kase godišnje dobije 4,47 milijardi dinara, od čega plaća deo plata, ali i redovna održavanja i ulaganja. Izveštaj Fiskalnog saveta koji treba da "oceni" budžet "piše" i o Resavici. U ovom dokumentu stoji da ostaje nejasno da li se odustaje od reformi budući da se to preduzeće nalazi u grupi 17 firmi čiji status treba da bude rešen do 31. maja iduće godine, ili je budžetski plan neodgovarajući.

- Subvencije Resavici do 2011. godine su bile dve milijarde dinara godišnje, da bi u poslednje tri godine taj trošak narastao na 4,5 milijardi dinara - navodi se u izveštaju. - Subvencije tačno pokrijavu fond zarada. Ukoliko će se preduzeće privatizovati naredne godine, taj fond nikako ne pokriva sve potrebne troškove. Budžetski plan tako ne otkriva moguće rešavanje statusa Resavice.

SINDIKATI: ZATVARATE REGIONE

Bez "Bora" nema budućnosti ni za "Sevojno", ni jagodinske "Kablove", smederevsku "Železaru" i kragujevački "Fijat", apeluju sindikalci. Ovo preduzeće zapošljava 5.200 radnika.

- Ugrožena je stabilnost Srbije - kaže Zoran Vujović, predsednik Samostalnog sindikata metalaca. - Država mora da se zainteresuje da ostane vlasnik RTB "Bor" sa 51 odsto učešća, a da se dovede strateški partner.

Milorad Panović, predsednik Sindikata industrije energije i rudarstva, kaže da, ukoliko stavimo katanac na problematične rudnike, proizvešćemo neverovatna migraciona kretanja, koja država ne može da kontroliše.

- U dva rudnika sa najvećim problemima ima 10.000 radnika, a tu je još 5.000 u onima koja jedva preživljavaju - kaže Panović. - U pitanju je Štavalj, Vrška čuka, Jasenovac, Bor, Majdanpek, ali i rudnici obojenih metala, Medveđa, Besna kobila. Ova mesta ne mogu da prežive ako se ne kopa.

KOJE OD REŠENjA

Jednostavnog rešenja za dva rudnika - nema, kaže ekonomista Ljubomir Madžar. - Prva mogućnost je stečaj, odnosno zatvaranje jer nema ekonomske isplativosti za rad ova dva rudnika - misli Madžar. - Ipak, ukoliko država to i uradi, može da se oprosti od čitavih regiona. Subvencije koje daje će se samo povećavati, ali su zapravo strateški neophodne. Šta god da odluče, rezovi su ogromni. Ili će se odraziti na radnike ili na budžet, koji opet finansiraju građani Srbije.

Izvor:Novosti